„Zeleni” san za stanovnike ostrva Samso

stana - 25. avgust 2008. u 11.54

Dok Evropa neprestano ponavlja kako je zabrinuta zbog nedostatka energenata, žitelji danskog ostrva Samso postigli su svoj desetogodišnji cilj - proizvode dovoljno obnovljive energije za sopstvene potrebe, pa i više od toga.

Taj cilj danska vlada postavila je 1997. godine a žitelji Samsoa pokazali su koristeći poreske olakšice i preduzimljivost da tamo gde ima vetra ima i dovoljno energije.

Na Samsoi živi oko 4.000 ljudi, električnu energiju dobijaju od turbina na pogon vetra, jednospratne kuće za grejanje koriste raž, žito i slamu a dodatnu energiju dobijaju od solarnih panela, koji se nalaze na krovovima kuća.

„Mislim da je Samso postigao svoj cilj na polju klimatskih promena i pokazao da je to moguće”, izjavio je za Rojters direktor Akademije za energiju u Samsi Soren Hermansen.

Ostrvljani su uložili 400 miliona kruna (53,6 miliona evra) u ceo projekat.

„Uložili smo 53 miliona evra - velika cifra za 4.000 ljudi, ali u stvarnosti i ne tako velika”, kaže ostrvljanin Jorgen Tranberg, koji sebe opisuje kao proizvođača mleka, koji poseduje dve turbine na pogon vetra.

Na Samsoi je izgrađeno 11 turbina na pogon vetra koje pokrivaju u potpunosti lokalnu potražnju za električnom energijom, dok se 70 odsto domaćinstava greje biogorivima ili sunčevom energijom.

„Mi proizvodimo i više električne energije nego što nam je potrebno. Višak prodajemo ostatku zemlje”, ističe Hermansen.

Da bi podstakla korišćenje energije dobijene na pogon vetra danska vlada subvencioniše proizvođače sa između 20 i 50 odsto od konačne cene energije, koja se nudi krajnjim potrošačima.

U isto vreme Evropska unija se obavezala da postigne cilj smanjenja emisije štetnih gasova za petinu do 2020. godine i jednu petinu energetskih potreba zadovolji obnovljivom energijom poput solarne, energije vetra i biogoriva.

Ostrvljani navode da je za ostvarenje cilja potrebno imati pobednički duh i ekonomsku osnovu.

Većina njih poseduje akcije u trurbinama na pogon vetra i nada se da će se one isplatiti u narednih 10 godina.

Vetar koji duva 15 do 20 odsto jače smanjuje period otplate uloženog a svaka akcija turbina sada vlasniku donosi godišnje oko 500 kruna.

Projekat je doneo i sekundarne beneficije ostrvljanima - za izgradnju turbina bio je neophodan cement, solarne panele je trebalo instalirati a pojedini vlasnici su želeli da urade i bolju izolaciju kuća - to je otvorilo brojna nova radna mesta tako da se pet porodica naselilo na ostrvo.

Projekat je naišao na veliko interesovanje mnogih stranih ambasadora u Danskoj, pa je tako ambasadorka Kanade Frederika Gregori izjvila da se „svi trude da nauče kako da postignu takav stepen iskorišćenosti obnovljive energije”, dok je slovenački ambasador Rudolf Gabrovec istakao da je „zadovoljenje energetskih potreba na lokalnom nivou nešto što bi sve nacije volele da imaju”. (Tanjug)